Nekategorisano

PUTIN I ESTROGEN

 
Winston Churchill je 1938 godine napisao W. Churchill – While England Slept elaborirajući nespremnost Ujedinjenog Kraljevstva da se odupre ekspanzionističkim prijetnjama tadašnje Njemačke. Iako pripadnici iste, konzervativne stranke, Churchill je svojim tezama kritizirao politiku „miroljubivosti“ N. Chamberlaina, tadašnjeg Prime Minister, premijera.
JFK, kao student i sin američkog ambasadora u Ujedinjenom kraljevstvu, vidjevši iz prve ruke događaje koji su prethodili Minhenskom sporazumu (u te događaje koji su bitno utjecali na razvoj događaja je i aneksija Austrije iste godine), kojim je Njemačkoj dozvoljena aneksija Sudetske oblasti, a time i komadanje tadašnje Čehoslovačke, doživjevši i prva bombardiranja engleskih gradova, objavljuje, prvobitno zamišljen kao svoj studentski, seminarski rad, a zatim i kao knjigu, JFK – Why_England_Slept
JFK-ova knjiga je kritika ne samo politike Ujedinjenog Kraljevstva, već i politike koju je njegov otac, kao ambasador Sjedinjenih Država, provodio, prezentirao i podržavao.
To su povijesne činjenice. Vratimo se u sadašnjost.
Ukrajina, država burne povijesti i kroz koju su se njene granice neprestano mjenjale, neposredno iza Oktobarske revolucije, januar 1918., proglašava otcjepljenje od Rusije i samostalnost, da bi već u aprilu, nakon građanskog rata, bila proglašava dijelom njemačkog prorektorata. No, već u januaru 1919 Zapadna Ukrajinska Narodna Republika i Ukrajinska Narodna Republika ujedinjuju se. Nakon poljsko-sovjetskog rata 1922. nastaje Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika, a pojedini dijelovi zemlje pripali su Poljskoj, Rumunjskoj i Čehoslovačkoj.
Kroz svo to vrijeme, demografska slika Krima se sustavno mjenja planskim naseljavanjem Rusa. Proces naseljavanja i mjenjanja demografske slike ubrzan je nakon drugog rata kontinuiranim protjerivanjem Tatara zbog surađivanja s nacističkim vlastima. (Pitam se, ima li ikoja država na svijetu koja nije imala pronacističke grupe koje su djelovale i sudjelovale u drugom ratu na strani nacističke Njemačke?)
Ono što se dešavalo ukrajinskom stanovništvu doznaje se tek unazad desetak godina – Gladomor
Stanovništvo Ukrajine, žitnice Sovjetskog Saveza, političkim potezima dovedena je do smrti svjesnim izgladnjivanjem te je taj cijeli proces 2003 godine označen i prozvan genocidom.
Staljinovom smrću slika svijeta se mijenja te je Nikita Hruščov 1954. Krim i krimsku oblast vratio Ukrajini. Dotada protjerivani i gotovo u potpunosti protjerani Tatari stekli su pravo povratka na Krim osamostaljenjem Ukrajine 1991.
Krim postaje ponovo dijelom Ukrajine, ali dobiva i status autonomne republike.
 
Dešavanja u Ukrajini mogu se nazvat pučem, državnim udarom, revolucijom, prevratom, narodnim ustankom, ali kako god ga nazvali, to je unutrašnja stvar Ukrajine.
Ruska okupacija Krima, pod krinkom „spašavanja ruskog naroda od fašističke vlasti u Kijevi i proevropski orijentirane klike“ i aneksija teritorija koji nominalno pripada drugoj državi je u rangu njemačke aneksije Austrije i okupacije Sudetske oblasti 1938.
Svijet izgleda sve to gleda s čuđenjem i s vrlo malo svijesti o činjenici da se povijest ponavlja.
Povijest je kotač koji se ciklično ponavlja, ma koliko mi šutjeli o tome.
Spominju se i druge države kao mogući ciljevi Putinove Rusije – Moldavija, Estonija, sve je to jedan veliki globalni dejavu.
Jesu li na redu baltičke zemlje? Litva, Latvija i Estonija bile su već jednom okupirane od Sovjetske Rusije. Svijet tu okupaciju nije nikada prihvatio a time ni priznao. Raspadom Sovjetskog Saveza te su zemlje priznate kao samostalne preko noći. 
 
Čega se to Putin boji?
Ili je sve ovo samo odraz muške sredovječnosti, traženja druge mladosti?
Hoće li pomoći terapija estregenom?
 

Gracias a la vida que me ha dado tanto....La ruta del alma del que estoy amando.... Que si ya no puedo verte, Por qué Dios me hizo quererte, Para hacerme sufrir más?..... Jednog dana pročitah jednu knjigu i cio život mi se promijenio...."You can't wait until life isn't hard anymore before you decide to be happy."

  1. benesta

    Da li je neophodno dati odgovore na postavljena pitanja?

    Historija ili ti istorija se ponavlja reče ti, a meni naumpade kako se kod nas u Bosni šuti o ponavljanju 🙂 “neće nas, neće ba nas…jedni druge po ulici tješimo”

  2. atlovart

    Napravit ce sastanak, komisiju, hitne razgovore iza zatvorenih vrata i … to je to.
    Meni je zanimljivo sto se samo oko Ruske okupacije dize prasina. Sta je sa okupacijama od strane Amerike, Britanije, Francuske, Kine, Izraela, Spanije, Maroka? Kina jos uvijek provodi aktivni genocid na Tibetu. Nikoga nije briga.

    Nazalost, zivimo u svijetu u kojem cemo pogledati vijesti navece, reci “Boze dragi, kako je to strasno” i otici spavati. Ako Rusija odluci da okupira Ukrajinu, Rusija ce okupirati Ukrajinu.

  3. hsarajlic

    povijest je kotač koji se ciklično ponavlja…, ali srećom (da dodam), povijest je i historija koja se stalno potvrđuje (nema ni Hitlerove velike Njemačke, ni Staljinovog velikog SSSR-a, ni Miloševićeve velike Srbije, itd…), a neće biti ni Putinove velike Rusije (a Krim će biti na Crnom moru gdje je uvijek i bio). ima li to svoju cijenu, to je već drugo pitanje?!

Komentariši