20.01.2017.

JE TAJME

Znam ja šta je i kako je po Vuku, ali JE TAJME?!?!?!?!

JE TAJME

Kako god bilo, Roko me oduševio svojom izvedbom pjesme meni omiljene Lare Fabian.

Pjesma uz koju se svaki put naježim... i zaplačem...

JE T'AIME

19.01.2017.

EUGENIJE (BRZIĆ)

Tko bi rekao da penzionerski dani mogu biti tako produktivni, inventivni. Brain-storming ničime izazvan a tako plodonosan.

Da ispričam šta sam smislila. Našla sam način kako RH izvesti iz krize.

Na kraju, RH će ostati, ali i postati, turistička atrakcija par exellance.

Haj'mo od početka.

Odavno je poznato da građevinarstvo, u svim svojim oblicima, potiče ekonomsko-financijskii razvoj, bankarstvo, zapošljavanje, obrazovanje, razvija tržište, kako ekonomsko tako i tržište radne snage, itd. itd.

Ono što RH kronično nedostaje, a potreba je jednostavno neizmjerna, nemjerljiva i asimptotski se približava beskonačnosti i beskraju, su zatvori.

Da, zatvori. Broj onih koji bi živjeli u tim gradovima je beskonačan. Nadasve čudno za tako, po riječima prve, jedine i jedinstvene, veliko-malenu državu.

Sama izgradnja tih novih gradova zaposlit će ljude, mehanizaciju. Ogroman i vrlo kvalitetan utjecaj bit će izvršen na izgradnju infrastrukture, a tu su potrebne, a to je pak općepoznata i općepriznata činjenica, sve poznate struke. Od arhitekata, električara, strojara, bravara, vodoinstalatera, biologa, kemičara, zidara, stolara, tesara, krovopokrivača, dimnjačara, postolara.. da ne nabrajem dalje. Svih razina obrazovanja. Od NKV, preko SSS i VSS, do plagijatora sa onim kraticama ispred dr, mr, fr, gr, br, kr i slično.

Ti bi gradovi svakako imali i svoje kongresne dvorane, pa bi se, slijedom okolnosti, razvio i kongresno-zatvorski turizam.

I eto, zatvorili smo krug.

RH ostaje atraktivna turistička atrakcija s izvanrednom vanpansionskom potrošnjom. Resursi u RH su jednostavno beskrajni.

I konačno bi postali bogata država, usporediva dapače sa bogatstvom jedne Švicarske, kako je natuknula prva, jedina i jedinstvena.

Sad kad sve to eto prezentirah, odoh u patentni ured.

Treba od nečeg živjet, pa makar to bili i tantijemi za brain-storminga.

18.01.2017.

JEDNA DAVNA....



16.01.2017.

1000 RIJEČI

15.01.2017.

OSTADOH BEZ RIJEČI.... SA SUZAMA

15.01.2017.

KAKO ODBITI?

Akrobata mi uputio javnu pozivnicu! gledaj 'vamo"

Vidim ja kud to vodi!

životinje - neko ih treba hranit

wifi - da vodim blog dnevnik

domaća kuhinja - da kuham

zgodni cimeri - vječno gladni (vidi prethodno)

mir i tišina - to treba penzionerima i penzionerkama

mnogo snijega - da u eventualnim trenucima dosade čistim snijeg

Namjerno nije kazao gdje? Kada? Kako doći? Kojim putem?

I šta ću sad? Kako odbiti? Da li odbiti? :D

14.01.2017.

GLAD

Onaj osjećaj, kad povrh sve hrane u kući, baš moraš jesti kebab salatu.

13.01.2017.

DAWNING

It's high time.

Folks, Elvis has left the building.

13.01.2017.

RIP MIKI

11.01.2017.

BOSNA

Jedan prosječan film traje dva sata. Ima ih i dužih, ali ta činjenica nimalo ne mijenja ono što želim reći.

Tih dva-tri sata kod mene traje barem šest, naročito ako ih gledam preko kompa. Jer, gotovo u svakoj rečenici mogu pronaći nešto što me asocira na nešto drugo, a da bih dobila više informacija o tom drugom, zaustavim film i odem do kuma gugla. I tu i tada nastane raspašoj.

Kad pronađem/otkrijem/pročitam/poslušam sve što me o rečenom interesiralo, najčešće se desi da nizom asocijacija završim na sasvim pedesetoj stvari.

To obično traje petnaestak minuta. Tad nastavljam gledanje filma da bih vjerojatno nakon dve-tri minute opet prekinula i ponovila gore opisani ritual, ali sad s nekom drugom asocijacijom.

Kad sve saberem, meni film traje šest sati. To k'o da gledam neku antologiju.

Gore prepričanim ritualom nađoh i knjigu Vjekoslava Klaića o Bosni i njenoj geografiji, objavljenoj 1878. U knjizi nije riječ samo o pukoj geografiji, već o svemu onome šte je Klaić čuo, vidio i saznao u i o Bosni.

O ljudima, planinama, rijekama, običajima, gradovima, mjestima, putevima... svega ima.

Jezik kojim je pisana knjiga je onaj koji se koristio u to doba. Danas možda nezgrapan i smiješan, gramatički gledano drugačiji od onog što smo mi učili, ali u svakom slučaju interesantan.

Za početak dajem dio knjige o Sarajevu. Ako neko želi da izvučem dijelove o njima interesantnim gradovima, stavite želju u komentar, pa izvučem :D

~~~~

Sarajevo najveći je i najljepši grad u Bosni ponosnoj. Ne samo da ga Bošnjaci smatraju prvim gradom na zemlji, pače i tudjinci tvrde, da je Sarajevo iza Carigrada najugledniji grad na balkanskom poluotoku.

Grad Sarajevo stere se dielomice u dubokoj dragi okolo rieke Miljacke, dielomice po sjevernih goljetih visoke planine Trebevića. Sa trih strana okružuju ga visoke gore: Hum i Mrka vina na sjeveru, planina Borija na iztoku, a visoki Trebević na jugu. Prema zapadu pako otvara se dolina Miljacke i prelazi u krasnu ravnicu, u Sarajevsko polje, kojim teče obilna Bosna.

Sarajevo obsiže oko 23 K/m, i dieli se na grad ili tvrdjavu, i na varoš. Grad ili tvrdjava na iztočnoj strani naliči velikomu četverokutu, te je okružena zidinami, koje su medjutim mjestimice već razvaljene. U tvrdji ima 700—800 kuća i starih koliba, u kojih stanuju sami Turci. Izpocl grada na zapadu stere se ravna varoš.

U dolnjoj varoši ima s jedne i druge strane Miljacke više nahrpanih kuća. Kuće ove tvore četiri glavne, uzporedo sa riekom od iztoka prema zapadu tekuće ulice, koje su opet šestimi uzkimi uličami od juga prema sjeveru presječene. Ulice su te dosta pravilne, dosta dobro taracane, da se po njih u kočijah voziti može. Popriečne ulice postaju prema kraju grada sve nepravilnije i strmije, te imade ovdje samo razštrkanih kuća sa vrtovi. Ulice u varoši prilično su čiste, izuzev samo nebrojeni broj pasa, koji tu planduju. Tu ima pasa ranjenih i osakaćenih; jedan je bez ušiju, drugi bez nosa, treći bez jednoga oka i t. d. Psi se šire po svem gradu, i to tako, da svaki kotar (mahala) svoje pse imade. Zaluta li koje pseto iz svoje mahale u drugu, to se sva pasjad diže na nj, te lavežu neima kraja ni konca. Premda su ovi psi veoma divlji, jer nemaju gospodara, to ipak nenavaljuju na nikoga, van ako jih tko podraži.

Grad Sarajevo jest sielom svih političkih oblasti u Bosni. Tu je bosanski namjestnik; tu ima šest evropskih konsulata. Grad broji ukupno 5000 kuća, te se dieli na kotare ili mahale, kojih preko stotine imade. U svakoj mahali imade po jedna ili dvie džamije. Više mahala sačinjava vjersku obćinu ili džemat, kojim upravlja knez (taksildar). Medju mahalami osobito je poznata „Ašik-mahala", to jest „ljubovna ulica" na iztočnoj strani grada. Taj kotar sastoji od krasnih bašća, posutih bielimi kućami. U jednoj javnoj bašći tik Miljacke sastaju se turski momci i djevojke, ter šalu provode i ašikuju.

Od javnih mjesta najznatnija je čaršija t.j . trg. Caršija je središtem trgovine i prometa u Sarajevu. Stere se sredinom grada na desnom briegu Miljacke, obsiže 50—60 ulica, te obuhvaća prostor od pol ure hoda. Ovdje se sastaje sav sviet, da kupuje i prodaje. Osobito na dan sajma znade ovamo toliko ljudi povrviti, da se uzkimi ulicami jedva prolaziti može. Tu ima Muhamedovaca, pravoslavnih i Židova, gradskih ljudi i seljaka; sve to trguje, viče i rogobori, da se vika na daleko razlieže. Ali čim mujezin pravovjerne na molitvu pozovne, nestaje vike, te bučna čaršija kano da je zamrla.

Sarajevo se ponosi nekojimi liepimi i znamenitimi zgradami. Najveća je zgrada vojnička kasarna, sagradjena od kamena. Visoka je dva kata, te mjeri u obsegu 130 koraka. Premda su ju g. 1858. tek dogradili, ipak je mjestimice veoma slaba. Naprama kasarni stoji nova pravoslavna crkva sa pet kubeta, koja je posvećena g. 1870., a stajala je sarajevsku pravoslavnu obćinu do 40.000 dukata. I katolici imaju svoju crkvu, koja je sagradjena g. 1854. troškom hrvatskoga rodoljuba Antuna Vranjicana. Konak bosanskoga namjestnika i zgrade stranih konzulata jesu takodjer spomena vriedne. Od ostalih javnih i privatnih zgrada iztaknuti nam je još džamije, kupke i bezestan. Bezestan je kuća, u kojoj se većinom sukno (bez) i platnenine prodavaju. Džamija ima u Sarajevu veoma mnogo (oko 200), a medju njimi samo je 80 njih od kamena gradjeno. Najznamenitije džamije jesu „Careva" i „Usref-begova". Obje su od kamena, te imaju 40—60 m/ visoke munare (minarete), nad kojimi se vije polumjesec. U Sarajevu veoma su važne kupke, i to s toga, što se svaki pravovjerni Muhamedovac kupati mora. Kupke su obično u rukuh privatnih ljudi, te su veoma zgodno udešene. Osim spomenutih zgrada broji Sarajevo još mnogo kavana, u kojih se kava srče. Imade ljudi, koji 15—20 puta piju na dan kavu. Zato su i kavane, osobito ljeti, vazda prepunjene. Od javnih zgrada u Sarajevu vriedne su još spomena: ubožnica, bolnica, dvie ljekarne, zemaljska tiskarna i nekoliko svratišta niže vrsti.

Sarajevo je u istinu grad krasan. Najljepše ga vidiš sa iztočne strane. Popev se na brežuljak, što no pol sata gradu na iztoku leži, vidiš krasnu panoramu. Tamo tik Miljacke u sred grada eto velika gomila kuća s mnogobrojnimi munarami na džamijah, na stranah desno i lievo džamije i kuće posred zelenih vrtova, a prema zapadu puklo je bujno polje Sarajevsko.

Grad Sarajevo nije samo liep, već i znamenit po trgovinu bosansku. Svi glavni pute vi zemlje, i to veliki drumovi u Brod i Brčku na Savi, u Zvornik i Tuzlu, u Sjenicu i Novi pazar preko Višegrada, u Trebinje preko Foće i Stolca, u Metković preko Mostara, u Lievno, Bihać i Banjaluku preko Travnika, — svi ti drumovi sastaju se u Sarajevu. Buduć da je središtem drumova, važno je Sarajevo i u strategijskom obziru.

Sarajlija, t. j . žitelja sarajevskih broji se po prilici 45.000. Od ovih je 35.000 vjere muhamedovske, 5500 pravoslavnih, 500 katolika i 3000 Židova. K tomu ima u gradu još i 1000 cigana. Pravih Turaka neima do nekoliko činovnika. Sarajlije su liepa uzrasta, jaka stasa, i obla, pravilna lica. Premda su svi žitelji jednoga plemena, to se ipak opaža velika razlika medju muhamedovci i kršćani. Dočim su prvi prionuli sasvim uz orientalni život i običaje, ostadoše drugi vjerni običajem pradjedova svojih. Tako se zgodi, da se je muhamedovac ne samo odielom i vjerom, nego i dušom i tielom preobrazio malo ne u pravoga Turčina. Sarajlije bave se trgovinom i obrti. Najbolji obrtnici jesu muhamedovci, a najspretniji trgovci pravoslavni kršćani. Pravoslavni su trgovci kraj muhamedovskih plemića najbogatiji ljudi u gradu. Katolici bave se obrtnošću (krznari, kovači i t. d.). Najznatnije obrtnine iz Sarajeva jesu: pučke kremenjače, sablje, nozi, bakreno posudje, pamučna roba i veoma dobra koža. Velika i provozna trgovina sva je u rukuh pravoslavnih i Židova.

Muhamedovci imaju u Sarajevu nekoliko nižih i bogoslovnih škola, zatim jednu veliku školu; pravoslavni imaju liepu pučku školu sa više razreda, koju polazi preko 100 djaka. U novije vrieme (god. 1865.) ustrojena je i katolička škola, koju.polazi preko 50 djaka. God. 1871. nastaniše se u Sarajevu milosrdnice iz Zagreba, te osnovaše školu za djevojke svih zakona. U Sarajevu stanuje vladika pravoslavni. Katolička župa sarajevska broji 1557 duša. Do najnovijega vremena izlazio je u Sarajevu službeni list: „Bosna"; nu sada sa ga zamienile: „Bosansko-hercegovačke novine."

Sarajevo nije grad star: u starijoj poviesti bosanskoj nema mu spomena. On postade i podiže se tek za turskoga gospodstva. Blizu današnjega Sarajeva bijahu za narodnih vladara druga dva grada: prastari Kotor (Konstantinov „Catera") i mnogo mladji Vrhbosna (Varbosania, odatle izkvareno Bosna-var), koji bijaše, kako se govori, dugo vremena sielo bosanskoga biskupa. Kad je Bosna pala Turčinu u ruke, sagradiše dva bosanska plemića, poturice Sokolović i Zlatarović kraj stare Vrhbosne novu varoš i postaviše tim temelj današnjemu Sarajevu. Kasnije dodje u Bosnu kao vezir zet turskoga cara, po imenu Usref - beg i sagradi na briegu grad ili tvrdju (šaraj) , a po tom se prozove gornji i dolnji grad Bosna - Šaraj , ili po hrvatski Sarajevo (1511). Mnogi žitelji iz Vrhbosne i drugih mjesta naseliše se u novom gradu Sarajevu, a stara Vrhbosna opusti, te se danas vide od nje samo ruševine crkve sv. Blaža, po kojih se to mjesto prozove Blažuj

. Doskora napuči se Sarajevo znatno, postade glavnim tržištem i prometištem Bosne, a sva vlast u Sarajevu dodje u ruke silnim janjičarom i njihovomu agi, zatim nekojoj velikoj gospodi (bašam). Tako postade Sarajevo na neki način gradska republika, koja si biraše samo svoga poglavara i steče znatnih povlastica, tako da carski vezir nije imao nikakova prava u gradu. Carski vezir prebivaše u Travniku, pa kad bi došao u Sarajevo, morao bi ga već za 24 sata ostaviti. Sarajlije nedadoše nikomu, da njimi vlada, a Sultan morao je biti zadovoljan, da mu plaćaju uredno danak.

Tako ostade Sarajevo na neki način kao slobodan grad sve do reforma cara Mehmeda II. Ovaj prvi dade godine 1826. uništiti zbor janjičara, a zatim uze raditi, kako bi svu Bosnu i Sarajevo pođvrgao neposredno carskoj vlasti. S toga se porodi 25-godišnji rat međju Sultanom i Bošnjaci, te u tom je ratu Sarajevo znatnu ulogu igralo. Godine 1827. pozove Avdurahman paša sve sarajske base k sebi na dogovor u Zvornik. Dodjoše k njemu stari Bakarija, Pinjo barjaktar, aga Turnadžia i drugi, a paša dade jih sve sasjeći. 0 tom pjeva narodna pjesma:

„Kad u jutro jutro osvanulo,

Paša jih je redom izvodio,

Pa jih kolje kano janjce mlade."

Zatim pošalje paša momke u Sarajevo:

„Kažite jim vjernim Ijubam

Da nejmade aga Sarajlija,

Redom jih je paša pogubio".

Tek za Omer-paše bjehu sasvim svladani bosanski aristokrati (1851.); a Sarajevo izgubi svoje stare pravice, ter postade glavnim gradom vilajeta bosanskoga i sjedištem carskoga vezira.

Prvi put padoše naše čete pod Sarajevo god. 1668 ; drugi put dodje pred Sarajevo princip Eugen god. 1697., te pošto mu Sarajlije ubiše parlamentera, dade on grad spaliti i povede sa sobom do 40.000 kršćana u Slavoniju. I Srbi kušahu god. 1807. i kasnije da prodru do Sarajeva, te da ga zauzmu, ali bjehu svaki put prisiljeni, da se povrate neopraviv ništa.

IIidža, toplice sarajske, 2 sata Sarajevu na jugo-zapadu, dosta su znatne, te ljeti dolazi ovamo mnogo svieta, da se okupa. Voda je sumporna. — Vrhbosna, grad u staro vrieme plemenit; pisci ga spominju pod imenom Varbosania. U njemu bijaše stolica katoličkoga biskupa i kaptol sv. Petra. Grad leži pod planinom Igmanom 2% sata Sarajevu na zapadu, blizu vrela Bosne; danas je samo gomila kamenja, te se obično zove Blažuj od crkve sv. Blaža.

Kotor, nekoč slavan grad, Konstantinov Catera, sada je podor. —Svrakino selo, Sarajevu na zapadu, važno s toga, što se je tamo našao rimski napis (J. 0. M. TONITRATOBI AUR. MAXIMUS VE Teranus AUGG.) — Starigrad, podor staroga grada, 2 ½ sata Sarajevu na jugo-iztoku. — Glasinci, predielje od 20 sela i 2500 pravoslavnih žitelja.

09.01.2017.

MEČ?

09.01.2017.

NEPRIKOSNOVENA MERYL STREEP

Književnici, pjesnici, slikari, pjevači, glumci... jednom riječi, radnici u kulturi, oduvijek su bili avangarda - ljudi koji su svojim stavovima i hrabrošću mjenjali svijet.

Meryl Streep je jedna od njih. Jedna od mnogih čije riječi, mišljenje, stavovo treba dobro slušati, ne samo čuti, već slušati. I poslušati.

Njihove karijere i životi, njihovi talenti i sposobnosti, omogućili su im da vide svijet i budu svjedocima bezbrojnih sudbina i da iz njih izvuku ono što treba vidjeti i čuti, a nadasve naučiti. Malo je takvih profesora, predavača, ljudi koji uspiju svoja iskustva verbalizirati i prenijeti.

U svijetu, u vremenima u kojima živimo je sve manje takvih ljudi.

Merly Streep, Jane Fonda, Joan Baez, Susan Sarandon, Bono, Bob Geldof... samo su neka imena...

MERYL STREEP SPEECH - THE GOLDEN GLOBES 2017

08.01.2017.

ŠKRIP ŠKRIP

Zaputih se prvi put ove godine u svijet. Nakon punih osam dana. Punih 250 m u jednom, pa 250 m u drugom pravcu. Po špeceraj.

Rečeno mi je, kupi dosta povrća da ne moramo do dućana idućih par-nepar dana.

Prvi korak na ulici, djelomično očišćenoj, djelomično s tragovima prekjučerašnjeg snijega, debelo nekih tri do pet milimetara. Sve smrznuto.

U odnosu na 2016., ništa se u ulici nije promijenilo. Auti parkirani, pokriveni snijegom. Do glavne ulice, nekih pedesetak metara, nigdje ni glasa, ni ljudi, ni pasa, ni ptica. Sve se posakrivalo.

Na glavnoj prometno, k'o da je proljeće.

Onih srednjih stotinjak metara hodam po snijegu. Staza neočišćena, tragovi stopa zaleđeni ali pokriveni opet snijegom. Snijegom koji škripi.

I to škripanje me vrati u djetinjstvo. Na snijeg, čisti, bijeli, zaleđene površine u kojem se zrcale kristalići leda.

Neće dugo ostat tako bijel i nevin. Ljudi će ga, baš kao i sve, uprljat što nogama, što smećem. To je samo pitanje vremena.

Dukserica je, ona iz Sarajeva, koju onako drsko uzeh kao poklon, već treću zimu moj glavni proljetno-jesensko-zimski odjevni predmet. Ne skidam je nikako. Imam ja jakni, tanjih, debljih, kožnih, ali iz dukserice se ne skidam.

Nakupovah tog povrća, svakojakog, jedva sam doteglila do kuće.

Kako uđoh u kuću, snijeg je pojačao.

Poput đekne je. Ne zna se kad će stat. To je možda dobar znak. Jer, na jako niskim temperaturama ni snijeg ne može padat. Čim pada, znači temperatura raste, približava se nuli.

Mogla bih čaj popiti.

Za promjenu. Čisto onako.

07.01.2017.

FACA

Chumlee je baš, ali baš faca.

06.01.2017.

DATUM...

Prošlo je četiri godine.

Izgleda kao vječnost, kad se sjetim te večeri ... i tuge.. i boli koju su donijele tvoje riječi i postupci.

I spoznaju da ništa nisam umislila....

Pročitah ponovo riječi napisane ovdje prije četiri godine, na današnji dan. I, vjeruj mi, još uvijek boli.

HONESTY

05.01.2017.

PRIJE 40 GODINA

Na jednoj od Đoletovih fb stranica, admin stranice je dao link gdje se može čuti kako je Đole prije 40 godina dao pjesmu Đorđu Marjanoviću za Opatijski festival 1978.

Ostalo je povijest.

Evo kako je "Budimpeštanski sneg" zvučao te godine u izvedbi Đorđa Marjanovića.

Nebo i zemlja, zar ne? :D

ZIMA U BUDIMPEŠTI

04.01.2017.

STERILIZACIJA vs LJUDSKA PRAVA

Na osnovu pročitanog naslova - vidi naslov" moglo bi se reći kako postoji velika sličnost sa Hitlerovim zakonima o sterilizaciji mentalno oboljelih osoba. Da li postoji?...

Kaže, riječ je o 30-godišnjoj ženi s laganom mentalnom retardacijom ali potpuno lišenoj poslovne sposobnosti. Ok... premda, nije mi baš jasno, ako je lagana mentalna retardacija možda postoji i određeni postotak poslovne sposobnosti. Ali ako je potpuno lišena poslovne sposobnosti, onda nije riječ o laganoj mentalnoj retardaciji. Bar ja ne vidim ovdje nekakav znak jednakosti. Al dobro...

Kaže, nadalje, riječ je o već trećoj trudnoći. Hm... Kako je to moguće? Kako je moguće da žena s takvom dijagnozom nije hospitalizirana, već je prepuštena na skrb majci, zajedno sa svoje dvoje djece. Očevima, pazi OČEVIMA, znači svako dijete ima svog oca, oduzeta su roditeljska prava.

Šta to znači? Kako to da su očevi, dvojica, u pitanju? Kako i gdje je zatrudnila? Da li je žena pristala na seksualne odnose koji su doveli do njenih trudnoća? Da li je žena možda bila silovana u oba navrata? Da li je bila hospitalizirana ili u roditeljskom domu? O tome ništa ne piše, ali kaže da je trudna već s trećim muškarcem, kojeg se eto sad optužuje za obiteljsko nasilje.

Da li je opravdano pretpostaviti, s obzirom da su očevima oduzeta roditeljska prava, da su i oni dijagnosticirani? I, ako su se začeča desila u instituciji, jesu li i oni institucionalizirani?

Ako jesu, što to govori o instituciji u kojoj su bili? Kako je to uopće moguće?

Oba poroda su izvedena carskim rezom, zakazan je i treći carski rez, i sa medicinskog aspekta jasno je da bi svaka iduća trudnoća bila smrtno opasna i po ženu i po fetus jer zid maternice može jednostavno ne izdržat napor nošenja fetusa. To shvaćam, i to mi ima logike.

Ali, ne mogu shvatiti da je situacija dovedena do ruba samim time što je žena ostavljena na skrb majci - znači starijoj ženi, koja najvjerojatnije nema ni moć ni energiju da pored njene dvoje djece brine o seksualnom životu svoje kćeri.

I sad, Vrhovni sud, kaže da će je prilikom trećeg carskog reza sterilizirati podvezivanjem jajnika, vodeći se prvenstveno brigom o njenom zdravstvenom stanju.

Meni to liči jedino na saniranje posljedica svojih loših prethodnih postupaka, jer iz članka se jednostavno ne vidi historija.

Kaže, ovime se štite njena ljudska prava. Čekaj malo, gdje su bili i zašto nisu štitili njena ljudska prava prije?

Ovo je vrlo kompleksno pitanje. Jasan mi je medicinski aspekt, štite njen život, sada, ali gdje su bili kad je trebalo štiti njen život prije? Kako su štitili njena ljudska prava, uz sve njene dijagnoze, kad su dozvolili da ne bude hospitalizirana? Ili, ako je bila hospitalizirana, kako se moglo desiti da zatrudni s dvojicom?

Bez obzira na argumentaciju datu u odluci Vrhovnog suda, meni se čini da je i zdravstvo i pravosuđe u slučaju ove žene potpuno zakazalo. Ali potpuno zakazalo.

I njena djeca, i njena majka, i ona sama su žrtve i zdravstva i pravosuđa koje se eto danas diči suvremenošću i primjenom svih pozitivnih zakona o zaštiti ljudskih prava.

Meni se čini da su potpuno zakazali i svojom odlukom donijeli presedan u hrvatskom pravosuđu koje će se moći koristiti i za mnoge druge žene i muškarce.

03.01.2017.

I TAKO.... PADE PRVI SNIJEG

Još jučer rekoh, za ručkom, da će snijeg past taman kad završe školski praznici. To taman tada, k'o radnička kiša.

Ovih 37, brojkom i slovima, pahulja što je palo, natjeralo me da izvučem snježne lopate, pometem makar toliko da se može hodat, da posolim pred kapijom.

I dosta za danas. Naradih se. Auto još nisam pomaknula. Čekam da padne pola metra snijega pa da, psujući sve po spisku samoj sebi, izlopatam cijelo dvorište da auto primaknem na kapiju.

Puka lijenost, šta bi drugo bilo.

Prođe me jedan impuls, dođe drugi. Svađalački. Zbog nepoštovanja, dvoličnosti, bezobrazluka, neodgojenosti, genetike i šta ja znam čega sve ne. Srećom, nemam se s kim svadit. Dok se pojavi netko, proći će me.

Već mjesecima razmišljam napisat nešto o INA-i. O tome kako su je uništili. Kako su nas uništili. Taman kad otvorim list, shvatim da je sve to Sizif. Sa mnom il' bez mene, isto nam se piše. Kako ono ide? "Sjaši Kurta da uzjaše Murta". A vas, stoko sitnog zuba, ko šljivi.... da ne budem prosta.

Odoh kuhat ručak.

To mi je najpametnije. Tad tako i onako ništa ne razmišljam. Ni pametno ni glupo.

01.01.2017.

IMPULS

Kako mu odoljeti?

01.01.2017.

SRETNA VAM NOVA! :D

Jel' ovo prvi post u 2017. na blogeru? :D

Oko moje rezidencije puca se naveliko... Nerviraju me do beskraja... Srećom pa je vedra noć, da gledam vatromet. Nebo je išarano raznim bojama i baš je lijepo za gledati.

Novogodišnjih rezolucija nemam. Nisam ih nikad ni pravila, a ako i jesam, nikad ih se nisam držala. Čak sam i samoj sebi antikontraprotivna.

Ciljeva imam, planova imam... putovanja, koncerti... druženja s meni dragim ljudima. To su moje rezolucije i planovi.

E da, kupih si jučer, opet!!, neke knjige. Trebat ću se malo strpit da preplivaju preko bare, ali zato kad dođu niko veseliji od mene. Naravno, biografije, sjećanja, memoari - to je ono što čitam zadnjih dvadesetak godina. Tako da znate. Ako me želite obradovati knjigom, znate koji žanr volim. Da ne trošite bezveze pare :D

Jel' da sam obzirna? Hvala :D

Srećom ovi dani slavlja i dočeka su gotovi. Puna mi je kapa kuhinje. Jedino što radim je kuham i pečem, i perem suđe. I onda ispočetka. Možda će ružno zvučat, ali poželih da osjetim glad. I želju da kuham. Dosta mi je toga da moram, jer je Božić, jer je doček Nove, jer ovo... jer ono...

Pomislih kako će bit divno slušat Bečki koncert, pa se sjetih, nema više Helge. Neprikosnovene Helge koja je znala kako prenijeti emociju. Nisam sigurna da ću ga sutra pratiti. Možda samo Radetzky marš. Njega obožavam.

A sad odoh gledat "Grease".... nekad smo znali imati snimke raznih koncerata, odmah nakon prvih novogodišnjih otkucaja... danas nema koncerta, ali ima film... ili snimku Đoletovog beogradskog koncerta...

Možda ipak Balaševič? :D

<< 01/2017 >>
nedponutosricetpetsub
01020304050607
08091011121314
15161718192021
22232425262728
293031

ZUKINIM STOPAMA

Instagram
“vAlter Ego“ - naručite svoj primjerak

FERESHTEH ROSHAN: "ANOTHER SKY"
FERESHTEH ROSHAN: "DRUGO NEBO"

ŠEHER HANUMA
OCT 13, 2013
FEB 27, 2013
DRUGO NEBO
SEP 28 ANNO DOMINI
PETAK TRINAESTI.....
DAN TREĆI
DAN
LJUDI
CATHARSIS
PRIJATELJSTVO
MOJA RAJA
FAKTOR IZNENAĐENJA
JOŠ SAM TAMO
KAKO DOĆI DO HRVATSKE
KAKO DOĆI DO HRVATSKE - NASTAVAK
NA KRILIMA OVOG LJETA
GOST A.
IMA LI IŠTA LJEPŠE
BITI NAŠ
NOUVELLE VAGUE – DANCING WITH MYSELF
SKAPINO
2008
KAZNA
KONFERENCIJA
TRG RATNIKA
SARAJEVO
JA
DODIR SVILE
ŠEHERGRAD
409, 410, 411, 412…
ILIDŽA
MAČAK U ČIZMAMA
ZENICA
SUBOTNJE BAKANALIJE
O SARAJEVU
KOKOŠKA
KAO RANI MRAZ
E SAD… DA KRENEM NATRAG?
SIMIN HAN
PROSLAVA UZ SARAJEVSKO
BEZ ODGOVORA
SLIKE
THE VOICE
MILJACKA
THE SARAJEVO HAGGADAH
HABEAS CORPUS
POKLON POD BOROM
BRDO
ĆIRO
ĆIRO 2
ĆIRO 3
PRIČAM
PRIČAM 2
PRIČAM 3
PRIČAM 4
PRIČAM 5
PRIČAM 6
PRIČAM 7
PRIČAM 8
PRIČAM - ODGOVORI
DOČEKUŠA, RAZGOVORUŠA, SIKTERUŠA
THE LIST
PRVI DAN
DAN DRUGI
DAN TREĆI
DAN ČETVRTI
DAN PETI
OBLACI I MEŠTROVIĆ
LJUBAV
SVUDA POĐI U ŠEHER DOĐI
MICHAEL SCHUMACHER vs TIME
MALI OD SCHUMACHERA
24 – DRUGI DIO
KRUG
24 – PRVI DIO vs KUNTA KINTE
DUŠA
ANGELINA JOLIE I JA….
ČETRDESET
PUNA USTA
REPORT
POZDRAV
ZA
RAZGOVORUŠA
INDIJA I DIVOTA PRAŠINE
WALTER, UDAJA,… GROUNDHOG DAY
DAN ŠTIKLI
TEX-MEX STYLE
VOZ
GRAD OD PESKA
MIRIS DUŠE
KOKOŠKA
OD BACHA DO SEVDAHA
ZELENA SI RIJEKA BILA
KESTENI I KOTROMANIĆ
HOR GAZEL
MARATON
ROĐENDANI
TRENUTAK
GODOT I JA
BOGATSTVO 2012
CRTICE IZ NENAPISANOG DNEVNIKA
CRTICE IZ NENAPISANOG DNEVNIKA - 2
CRTICE IZ NENAPISANOG DNEVNIKA - 3
CRTICE IZ NENAPISANOG DNEVNIKA - 4
CRTICE IZ NENAPISANOG DNEVNIKA - 5
CRTICE IZ NENAPISANOG DNEVNIKA - 6
CRTICE IZ NENAPISANOG DNEVNIKA - 7
PET DANA - TUZLA
PET DANA - ZVORNIK
PET DANA – TUZLA (još uvijek)
PET DANA – GORAŽDE
PET DANA – SARAJEVO - ČARŠIJA
PET DANA – SARAJEVO – DOBRINJA – VOGOŠĆA
KIŠA IZNAD SARAJEVA
KIŠA IZNAD SARAJEVA - 2
PODRINJE 7/2013 – FATIMA broj 403
PODRINJE 7/2013 – ZVORNIK I DIVIČ
PODRINJE 7/2013 – SLIKE
PODRINJE 7/2013 – PET MINARETA
PODRINJE 7/2013 – SVADBARSKIM SOKAKOM
CRTA OKO PRAZNINE
SVE NEŠTO PRVO
KLAUSTROFOBIJA
STRADUN NA DRINI
AUGUST I DRINA
MERAK
GDJE JE PROMING
GDJE JE PROMING -2
GDJE JE PROMING -3
TAKSI - 1
TAKSI - 2
TAKSI - 3
TAKSI - 4
TAKSI – 4 a
U ZNAKU BROJA 13
TEBI PRIJATELJICE MOJA
NE DAJ DA TE DIRA
NE DAJ DA TE DIRA - 2
NE DAJ DA TE DIRA - 3
NE DAJ DA TE DIRA - 4
NE DAJ DA TE DIRA - 5
NE DAJ DA TE DIRA - 6
OGLEDALO GODINA
OGLEDALO GODINA - 2
OGLEDALO GODINA - 3
OGLEDALO GODINA - 4
I TAKO.....
KIŠOBRAN, DUKSERICA, ŠEHER HANUMA
KIŠOBRAN, DUKSERICA, ŠEHER HANUMA -2
KIŠOBRAN, DUKSERICA, ŠEHER HANUMA -3
KIŠOBRAN, DUKSERICA, ŠEHER HANUMA -4
KIŠOBRAN, DUKSERICA, ŠEHER HANUMA -5
KIŠOBRAN, DUKSERICA, ŠEHER HANUMA -6
IMA NEKA TAJNA VEZA
IMA NEKA TAJNA VEZA - 2
IMA NEKA TAJNA VEZA - 3
IMA NEKA TAJNA VEZA – 3a
IMA NEKA TAJNA VEZA – 4
PUN PJAT
PUN PJAT - 2
PUN PJAT - 3
PUN PJAT - 4
AL TEBE VOLEM... TO JE FAKAT.....
AL TEBE VOLEM... TO JE FAKAT.... - 2
AL TEBE VOLEM... TO JE FAKAT..... - 3
TURNEJA BROJ JEDAN
TURNEJA BROJ DVA
TURNEJA BROJ TRI
DAN BEZ KRAJA
O UMJETNOSTI I MLADOSTI
GALEBOVI
TURNEJA BROJ ČETIRI
TURNEJA BROJ ČETIRI -2
LJETO I DUGI RUKAV
NERAZLIVENE BOJE
IVO ANDRIĆ, ENES KARIĆ I PENELOPE CRUZ
GLAS
KAKO SE OPET (NISAM) UDALA :D
SARAJEVO GREEN DESIGN BIENNALE
GRBAVICA
ANDRIĆU U POHODE
ANDRIĆU U POHODE - 2
ANDRIĆU U POHODE - 3
ANDRIĆU U POHODE - 4
ANDRIĆU U POHODE - 5
BRAD PITT I JA
BRAD PITT I JA - 2
BRAD PITT I JA - 3
BRAD PITT I JA - 4
BRAD PITT I JA - 5
ŠETNJA ZAGREBOM
ŠETNJA SAMOBOROM
ŠETNJA HRVATSKIM ZAGORJEM
ŠETNJA HRVATSKIM ZAGORJEM - 2
SVUDA POĐI, KUĆI DOĐI
SVUDA POĐI, KUĆI DOĐI - 2

SVETOM SMO SE RASIPALI K'O ĐERDANI .free counters
Whirling Dervish





website counter


BROJAC POSJETA
514309