30.09.2016.

MUHA

Da mi je biti muha....

U Tuzli.....

29.09.2016.

BIJELJINA

Šta treba vidjeti u Bijeljini?

28.09.2016.

TUZLA

Juniorka otišla u Tuzlu stop soba velika, kupaona velika stop Prije odlaska pitala šta treba vidjet stop Kad joj rekoh da potraži ljekarnu na korzu gdje joj je prabaka radila kao dijete rekla ma dobro pusti to stop

poslala i prve slike stop

27.09.2016.

JEDNA ZA DUŠU

26.09.2016.

JA DOŠLA!

Nisam falila nikome, jelda?

23.09.2016.

NIJEDNA TAJNA NE MOŽE OSTAT TAJNA

Vikend ću provesti radno, istina na moru i uz plažu.... ali.. ali ... ali

Odmah me pročitali da idem utješit Brada..

Bude li bio dobre volje, možda mi dozvoli da ga uslikam :D

23.09.2016.

DILEMA

Are you talking to me?

22.09.2016.

WAR CHILDHOOD MUSEUM

22.09.2016.

22.9.2016.

Na današnji dan prođe asfalt. Ulicom.

22.09.2016.

ŠETNJA HRVATSKIM ZAGORJEM - 3

Gornja Stubica - spomenik Rudolfu Perešinu Crkva Svetog Jurja u Gornjoj Stubici Gupčeva lipa Bertija kod lipe Crkva Svetog Jurja u Gornjoj Stubici Dvorac Oršić - Muzej seljačkih buna Muzej seljačkih buna - Gornja Stubica - dvorac Oršić Gupčeva hiža pogled na brežuljke Hrvatskog Zagorja Glazbene cijevi kod spomenika Hrvatskoj himni Rodna kuća J. B. Tita Zelenjak rijeka Sutra Klanjec - galerija Antun Augustinčić
20.09.2016.

BLOGTROTTERI - 17

Hannah Montana mi se razletila po svijetu!

Samo što je stigla razglednica iz Nurnberga, evo mi se javlja sa Havaja...

Brža je od misli! :D

Gracias mi querida! <3

20.09.2016.

NEKA VISI PEDRO

Evo ga sad....

Angelina ljuta što je Brad Pitt sa mnom proveo ljeto i traži rastavu braka...

Osim što sam penzionerka, sad sam kriva i za razlaz..

19.09.2016.

REGISTRACIJA

Da stavim ovakvu tablicu na Jurilicu? Možda me policija ne bi zaustavljala zbog prevelike brzine?

Ili ipak bi? :D :D

18.09.2016.

ŠETNJA HRVATSKIH ZAGORJEM - 2

Još uvijek impresionirane i pod dojmom “veličine”, 3 m x 4 m, Gupčeve hiže, ali i dvorca Oršić, krećemo prema Klanjcu i Kumrovcu.

Zadnji put kad sam ovuda prošla, Gornja i Donja Stubica bili su dva manja sela, danas su to gradići koje, da nema tabli s njihovim nazivima, ne bih prepoznala.

Ni Stubičke Toplice, gradić koji se razvio oko bazena, su mi neprepoznatljive. Dok sam bila dijete, često smo išli na bazene, ali s vremenom se pokazalo da mi voda u bazenima utiče na zdravlje kože i iz tog razloga prestali odlaziti na bazene. Današnja tehnologija je bitno drugačija, izmjena vode u bazena je imperativ, no ja nikada više nisam išla na bazene. Morski sam tip i bazeni mi zaista ništa ne predstavljaju. No, lijepo ih je vidjeti, lijepo je vidjeti kako su tehnologija i znanost, komercijalizam i turizam pridonijeli razvoju Zagorja.

Iako je radni dan, promet u oba pravca je gust, ali bez zastoja, i brzo stižemo do još jednog dvorca, dvorac Gjalski na ulazu u Zabok, kojeg ostavljamo za neku drugu prigodu.

Vozimo ravnicom, cesta je uglavnom ravna i brza, nema puno zavoja. Prolazimo i Tuheljske toplice, vidimo ljude pod suncobranima. Nije ni čudo, ljeto još uvijek pokazuje svoju snagu iako je gotovo polovina septembra.

Prolazimo Klanjec, u kojem ćemo zastati u povratku. Ubrzo dolazimo do spomenika Hrvatskoj himni, odnosno njenom autoru Antunu Mihanoviću. „Lijepa naša domovino“ je pjesma nastala u doba ilirizma, objavljena u desetom broju hrvatskog književnog i kulturnog lista „Danica“ nazvana „Horvatska domovina“ 1846 i u tom je trenu bila samo jedna u nizu rodoljubnih pjesama. Tek 1889.se spominje s atributom „himna“ i dobiva ime „Lijepa naša domovino“ po prvom stihu. Josip Runjanin, vinkovački skladatelj, uglazbio je stihove, 1861. je prvi put javno izvedena, a 1891. je prihvaćena kao nacionalna himna.

Neposredno uz spomenik koji je izgrađen na raskrsnici, nalaze se i stolovi i klupe za putnike namjernike. Četiri mjeseca su prošla od moje zadnje posjete i zaista sam se iznenadila glazbenim cijevima koja su sagrađena tu u šumarku uz spomenik. Tekst na tabli daje upute kako treba koristiti cijevi da bi se odsvirala hrvatska himna. Zgodno i simpatično.

Do Kumrovca vozimo se uz Sutlu, rijeku koja čini granicu između Hrvatske i Slovenije. Ne vidimo je zbog pruge koja se smjestila između, ali znam da je tu. Vidi se po raslinju, bogatim krošnjama uglavnom bjelogoričnog drveća.

Na mjestu gdje se odvajamo od pruge, odmah iza restorana Zelenjak, još uvijek stoji bodljikava žica, a možda i ona žilet žica, postavljena da izbjeglice ne bi ulazile u Sloveniju. Pruga se odavno ne koristi, čini mi se od početka ovog stoljeća, zbog neriješenih teritorijalnih i graničnih pitanja dviju država. Ubrzo stižemo do Starog sela Kumrovec koji je, zajedno s Titovom rodnom kućom, preuređen u etno selo. Desetak kućica u kojima su eksponati starih zanata i običaja otvoreno je usprkos poplavi koja je zadesila Kumrovec u junu. Tada je i Titova rodna kuća poplavljena i za posjetioce je do daljnjeg zatvorena. Mi smo ipak ušle u nju, sa stražnje strane, vidjevši razmjere štete. Radovi na obnovi dosad daščanih podova su još uvijek u toku, iako radnika nije bilo, pa smo mogle prošetati Titovom kućom. Po sjećanju ispričah svojoj gošći šta se u kojoj prostoriji nalazilo. Autobusi sa posjetiocima usprkos svemu redovno dolaze, uglavnom iz Slovenije.

U povratku smo stale u Klanjcu da pogledamo stalni postav Galerije Antuna Augustinčića. I tu sam česti gost. Uporno i beskonačno se divim ogromnoj statui konja. Statua nosi ime „Spomenik miru“ („Monument of Peace“) i nalazi se ispred zgrade UN na Prvoj aveniji. Statua je poklon Jugoslavije Organizaciji Ujedinjenih naroda 1955.

Iz Klanjca krećemo za Zagreb meni potpuno novom cestom diveći se prirodi, miru i tišini koja nas okružuje.

Ubrzo stižemo u zagrebačku gužvu i vrevu svjesne da je zagrebački vikend moje Sarajke završio.

Dogovoramo moju skorašnju posjetu Sarajevu ispijajući kavu na terasi u mom dvorištu.

17.09.2016.

ŠETNJA HRVATSKIM ZAGORJEM

Sjeverno od grada i Medvednice prostire se Hrvatsko Zagorje do kojeg se autom može doći sa zapadne strane preko Zaprešića ako se prolazi kroz grad, ako se ide autocestom, također sa zapada, do Zaboka, Krapine ili Varaždina, ili ako se krene sa istočne strane preko Laza Bistričkog pa prema Mariji Bistrici, gdje je svetište, ili prema Stubici. Kako god se krene, povezanost je dobra, brojne ceste povezuju mnoga veća i manja naselja.

Za svako od tih mjesta se može mnogo toga ispričati. Marija Bistrica je poznato svetište i mjesto hodočašća, Gornja Stubica poznata je po Matiji Gupcu i obližnjim toplicama, Krapina po Krambergerovom otkriću ostataka pračovjeka, danas poznatog kao Krapinski pračovjek, Klanjec po Galeriji Antuna Augustinčića, Veliko Trgovište kao rodno mjesto F. Tuđmana, Kumrovec kao rodno mjesto J. B. Tita, Varaždin kao bivši glavni grad Hrvatske, samo da nabrojim veća i poznatija mjesta.

Hrvatsko Zagorje poznato je po svojem beskrajno lijepom reljefu – beskrajni brežuljci uglavnom pod vinogradima između kojih vrludaju cestice.

Svojoj gošći sam odlučila pokazat dio Hrvatskog Zagorja, od jugoistoka prema sjeverozapadu.

Na obroncima Medvednice, ili Sljemena, kako u svakodnevnom govoru zovemo našu planinu, nalaze se izletišta, neka starija i pomalo možda i zaboravljena, neka novija, i put nas vodi baš pored njih. Jedno od tih starih, zaboravljenih je i Prepuštovec. Mjesto gdje smo, kao djeca, s roditeljima odlazili gotovo svaki vikend i roštiljali, danas je u potpunosti zaboravljeno. Bilo je pokušaja prošlih godina da se Prepuštovcu vrati nekadašnji sjaj organiziranjem biciklijada, ali s vremeno je i to zamrlo.

Put nas vodi neposredno pored Prepuštovca, preko Sljemena i skrećemo prema Gornjoj Stubici, zagorskom selu poznatom po Rudolfu Perešinu, pilotu koji je, u Domovinskom ratu, kao pripadnik Ratne avijacija JNA odbio pucati na Hrvatsku, te je prvom prilikom svojim MIG-om sletio u Austriju, i pridružio se Hrvatskoj vojsci u odbrani Hrvatske. MIG kojim je pobjegao nikad nije isporučen Hrvatskoj, čak štaviše pod nerazjašnjenim okolnostima rastavljen je na dijelove i negdje arhiviran, prodan ili šta već. Perešin je poginuo 1995 za vrijeme akcije Bljesak kojom je oslobođena do tada okupiranja zapadna Slavonija. U centru Gornje Stubice nalaze se bista i maketa MIG-a kao spomenik heroju Domovinskog rata.

U neposrednoj blizini je crkva Svetog Jurja izgrađena 1209 godine, a današnji oblik dobila je u 18. stoljeću.

Uz nju se nalazi jedini živi svjedok seljačke bune u kojoj je Matija Gubec imao ulogu vođe. Živi svjedok je 430 godina stara lipa, od 1957. zaštićeni spomenik prirode, visoka oko 9 metara, opsega skoro 5 metara. Prije 6 godina s nje je uzeto 50 grančica u cilju daljneg razmnožavanja i osiguranja potomstva ove višestoljetne lipe.

Gupčevu lipu smo u danima mojih osnovnoškolskih razreda često posjećivali, a eto, prošlo je gotovo 50 godina do ove moje posjete.

Prema usmenoj u početku, a kasnije i pisanoj, predaji, ispod te lipe je Matija Gubec okupljao seljake, kojima su vlastelini, plemići, naturali nerazumne poreze te su se seljaci pobunili.

Jedan od najokrutnijih vlastelina bio je Franjo Tahy, čije plaćenike su seljaci s lakoćom pobijedili. Zbog tog otpora, Hrvatski Sabor je seljake proglasio izdajnicima, a kao odgovor seljaci su se udružili i poveli, danas poznatu, Seljačku bunu, 1573. godine. Tu je bunu Vatroslav Mimica prikazao u filmu s istoimenim nazivom s Fabijanom Šovagovićem u ulozi Matije Gupca.

Krajnji cilj seljačke bune bilo je stvaranje slobodne seljačke države sa sjedištem u Zagrebu i uspostavljanje seljačke vlade.

Buna se proširila na gotovo 60 vlastelinstava, ali je, nakon početnih uspjeha, ubrzo ugušena. Matija Gubec je uhvaćen, i nakon mučenja užarenom željeznom krunom i posprdnim proglašavanjem seljačkim kraljem, rasčetvoren na današnjem Trgu Svetog Marka.

Sjeverno od Gornje Stubice, u dvorcu obitelji Oršić, nalazi se Muzej seljačkih buna sa mnoštvom eksponata, slika, predmeta, oružja, oruđa, itd iz tog perioda.

U nekoliko kilometara udaljenom Hižakovcu, prema jugu, nalazi se i rodna kuća Matije Gupca, Gupčeva hiža, gdje se može pogledati način života u tom vremenu, a i mladica nove Gupčeve lipe.

To be continued

16.09.2016.

ŠETNJA SAMOBOROM - 2

Samoborček potok Gradna Trg kralja Tomislava Samoborska kremšnita potok Gradna Stari grad Samobor Gradna ponovo škola iz 1601.
15.09.2016.

ŠETNJA SAMOBOROM

Samobor, gradić zapadno od Zagreba, je desetljećima imao status izletište zagrepčana. Uz obližnje Čateške toplice i Šmidhen u samom Samoboru, uz obronke Žumberka, Samobor je s godinama rastao i širio se.

Značaj tog izletišta pokazan je i u filmu „Tko pjeva zlo ne misli“ s Franjom Majetićem, Reljom Bašićem, Mirjanom Bohanec i Vidom Jerman u glavnim ulogama.

U filmu je pokazan i poznati Samoborček, vlak koji je uskotračnom prugom vozio na relaciji Zapadni kolodvor – Samobor. Danas te pruge, kao ni vlaka više nema, ni ne sjećam se kad je ta linija ukinuta, ali gotovo na samom ulazu u Samobor i danas stoji lokomotiva i dva vagona kao podsjetnik na neka druga vremena. Gledajući link kojeg sam dala, saznajem da je Samoborček ukinut 1979 godine. Zaista se ne sjećam tog perioda, ali vjerujem da je mnogm zagrepčanima bilo krivo što je ta linija i taj vlakić ukinut.

Do Samobora se danas može, osim redovnih autobusnih linija, autocestom i Starom Samoborskom cestom koja vodi kroz naselja koja gravitiraju i Zagrebu i Samoboru i Svetoj Nedjelji, još jednom gradiću koji se smjestio između Samobora i Zagreba.

Samobor je danas gradić koji usprkos urbanizaciji nije izgubio taj neki svoj čar. Naročito u vrijeme Fašnika. Poznat je i po svojim kremšnitama, iako, barem meni, današnje kremšnite nisu ono što su bile.

Središnji trg je okupljalište posjetilaca brojnih terasa i vrlo često mjesto za održavanje raznih izložbi i sajmova obližnjih i gravitirajućih OPG-ova (obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo). Na samom trgu je i malena zgrada, škola, izgrađena 1601 godine. Žumberak i Samoborsko gorje su vinogradarski kraj, a razvijena je i proizvodnaj meda s raznim okusima meda s obližnjim obronaka netaknute prirode. Medičarstvo je i ovdje prisutno.

Sa Trga se kreće na šetnicu uz potok Gradnu. Maleni drveni i kameni mostovi, međusobno udaljeni možda samo pedesetak metara, u nekom trenu će podsjetit na Veneciju, iako se ta dva grada ne mogu mjeriti ni po čemu.

Šetnicom uz potok Vugrinšćak se dolazi i do podnožja brežuljka na čijem vrhu je utvrda Starog grada Samobora, koji je koliko znam u fazi rekonstrukcije.

15.09.2016.

ŠETNJA ZAGREBOM - 2

Uspinjača i kula Lotršćak

Crkva Svetog Marka na Griču Ulaz u Mirogojske arkade Jedna od Mirogojskih aleja U Arkadama Mirogojske arkade Manduševac i Trg Bana Jelačića Skalinska i tornjevi Katedrale Jezero Bundek HNK u noćnoj čaroliji Meštrovićev paviljon - Dom Hrvatskog društva likovnih umjetnika
14.09.2016.

ŠETNJA ZAGREBOM

Pet dana, izvoženo 450 km, nešto malo manje od 19 ishodanih kilometara – to je matematički rezime.

Pokazah svojoj gošći, koja je na moje apsolutno iznenađenje, prvi puta u Zagrebu, i grad i okolicu. To što dosada nije bila u Zagrebu, ne smatram minusom ili grijehom ili šta već, nego nekako očekivah da će zbog prirode svog posla makar jednom u svom dugom radnom vijeku biti u Zagrebu.

S obzirom na tu činjenicu plan se donekle promijenio. Rekla bih, na bolje.

Otkuda početi? Otkuda krenuti s pokazivanjem svog grada? Mlađi ljudi bi vjerojatno bili gosti moje Juniorke, pa bi ona znala pokazat noćni život, ali moja gošća je mojih godina. Malo, samo malo, samo malkice smo prestare za to, stoga su nam i interesi malo drugačiji.

Kako god bilo, počele smo s arhitekturom i onim najboljim u gradu. Mirogojske arkade su posebno arhitektonsko djelo Hermana Bollea. Herman Bolle je mnogo toga izgradio u gradu, i ne samo u gradu i Hrvatskoj, ali Mirogojske arkade su nešto posebno.

Mirogoj je najpoznatiji kao glavno i najveće zagrebačko groblje, ali osim te primarne funkcije, treba ga promatrati kao umjetničko djelo, kao dio zagrebačke i nacionalne baštine. Tu su pokopani mnogobrojni arhitekti, pravnici, doktori, književnici, političari, umjetnici, sportaši... mnogobrojni ljudi koji su svaki na svoj način obilježili vrijeme u kojem su živjeli i svojim profesionalnim uspjesima zadužili grad i državu, u svim i raznim periodima kroz historiju. Obišli smo malen dio ali vidjeli počivališta mnogih, meni i mojoj generaciji mnogo poznatijih ljudi. Mlađima ta imena možda ništa ni ne znače, ali dr Ivan Ribar, Vladimir Nazor, Marija Jurić Zagorka, Krešo Čosić, Dražen Petrović, Edo Murtić, Ena Begović (to su samo neki od onih koje smo obišli) mene i moju generaciju vraća u dane djetinjstva i mladosti.

U samim arkadama se nalaze stotine i stotine ljudi kojima je i na taj način iskazana zahvalnost i poštovanje na svemu što su uradili za svog života.

Nedaleko se nalazi i krematorij sa Gajem urni – mjesto koje danas sve više i više ljudi bira za svoje zadnje počivalište.

Tu smo provele gotovo dva sata šetajući, a zatim se spustile na Trg Bana Jelačića. Trg je neizostavno mjesto za početak razgledavanja Donjeg Grada, jer gotovo sve počinje ili završava na Trgu.

Na samom Trgu počinju brojne ulice, pa idemo redom.

Ilica – najduža i najpoznatija ulica u gradu, počinje na zapadnom dijelu Trga i godinama prije rata poznata po svojim brojnim dućanima predstavljala je shopping centar. Kupiti nešto u Ilici bilo je poput obaveze, dokaza imućnosti, dokaza praćenja modnih trendova.. Danas, Ilica nije izgubila svoju funkciju, ali pored bezbrojnih shopping centara, kako u najužem tako i u širem centru i okolici, više nema taj značaj.

Hodajući Ilicom, prva ulica s desne strane je Tomićeva, iz koje se uspinjačom može na Gornji Grad, poznatiji kao Gradec ili Grič. Uspinjačom se dolazi do kule Lotršćak s koje svaki dan top označava podne.

Grič je brežuljak na kojem su mnogobrojne male, relativno uske ulice u kojima su živjele zanatlije. Centralni dio Griča čini Trg Svetog Marka s jednim od zaštitnih znakova grada – Markovom crkvom i njenim krovom u bojama na kojima se nalazi Grb Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, te grbom grada Zagreba. Na tom trgu se danas nalaze i zgrada hrvatske vlade i Sabora. Osim njih, na Griču su i mnoge druge institucije.

Nešto sjevernije od Ilice počinje ulica Stjepana Radića. Jedna od rijetkih ulica u gradu koja još uvijek ima kocke, i budući vodi u brdo, ne vjerujem da će se to mjenjati. Iz Radićeve ulice, s lijeve strane, vode Zakmardijeve stube koje vode na Strossmayerovo šetalište, koje s juga omeđuje Grič, a vodi i do već spomenute kule Lotršćak.

Radićevom ulicom se dolazi i do poznatih Kamenitih vrata, koje su jedna od pet srednjovjekovnih ulaza u Grič. Kamenita vrata su danas jedina ostala u tom nekom svom izvornom obliku.

Do Tkalčićeve ulice se dolazi sa Trga krećući se prema stepenicama koje vode na Dolac. Tkalčićeva ulica je danas ulica s brojnim kafićima, restoranima, terasama. Ulicom Krvavi Most povezana je s Radićevom ulicom. Ulica Krvavi most je jedna kratka ulica koja je podsjetnik na mračni dio povijesti grada – sukobe slobodarskog, kraljevskog grada Gradeca i biskupskog Kaptola. Nekad je na tom mjestu bio most preko potoka Medvešćak.

U neposrednoj blizini nalazi se i statua Marije Jurić Zagorke, prve hrvatske novinarke i poznate književnice, dovoljno je da kažem Grička vještica, Tajna Krvavog mosta, Gordana.. bit će dovoljno da se starija generacija prisjeti žene koja je svojim djelima obilježila sredinu 20. stoljeća.

S desne strane, gotovo nasuprot ulice Krvavi Most, nalazi se Skalinska ulica s jednim od meni najdražih restorana, Nocturno. U taj restoran, koji osim zatvorenog dijela ima i terasu, vodim sve svoje goste. Iz Skalinske ulice vide se tornjevi zagrebačke katedrale, a sama ulica vodi do spomenika Petrici Kerempuhu i Dolcu, te u produžetku na Kaptol, gdje se nalazi katedrala. Dolac, kroz historiju grada glavna i danas najpoznatija tržnica, nalazi se iza zgrada koje sa sjevera omeđuju trg. Do nje vode stepenice, a može se i kroz prolaz između navedenih zgrada. Na vrhu stepenica nalazi se prije desetak godina podignut spomenik zagrebačkim kumicama – ženama koje svakodnevno dolaze na Dolac i trguju voćem, povrćem, sirevima, suvenirima. Na vrhu tog prostora nalazi se spomenik Petrici Kerempuhu, književnog liku koji se pojavljuje u više književnih djela, a najpoznatije su „Balade Petrice Kerempuha“ Miroslava Krleže.

Na sjeveroistočnom rubu Trga počinje Bakačeva ulica koja vodi na Kaptol, drugi brežuljak. Ta dva brežuljka, Kaptol i Grič su mjesto gdje se grad počinje, kroz povijest, formirati i radijalno širiti u svim pravcima.

Sa istočnog ruba Trga počinju Jurišićeva ulica. Jurišićevom se dođe do Trga Burze, ili danas Trga hrvatskih velikana i dviju prepoznatljivih građevina – HNB, djelo poznatog arhitekte Viktora Kovačića, i zgradom u kojoj je danas Ministarstvo znanosti i obrazovanja i sporta, djelo arhitekte Aladara Baranyaija. Na južnom rubu Trga počinju Petrinjska, možda najpoznatija po zgradi policije i nekad zatvora, Praška u kojoj se nalazila zagrebačka sinagoga, uklonjena 1942, djelo Franje Kleina, i Gajeva ulica uz hotel Dubrovnik.

Praškom ulicom se dolazi na Zrinjevac, sastavnim dijelom Lenuzzijeve potkove. Tu Zelenu potkovu, poznatiju kao Lenuzzijeva potkova čini sedam trgova: Trg Nikole Šubića Zrinskog, Trg Josipa Jurja Strossmayera, Trg kralja Tomislava, Trg Ane Starčevića, Trg Marka Marulića, Trg braće Mažuranić, te Trg Maršala Tita, zatim Botanički vrt. A unutar potkove nalaze se još dva trga: Trg Petra Svačića i Trg Petra Preradovića, poznatiji kao Cvjetni Trg.

S desne strane Gajeve počinje Bogovićeva, najpoznatija po dućanu nekadašnjeg Jugotona, danas Croatia Records, brojnim terasama od kojih je najpoznatija Millenium, koja nas opet dovodi do već spomenutog Trga Petra Preradovića.

Dosta za prvi dan, zar ne? :D

12.09.2016.

BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN

 

Neka vam Bajramski dani budu ispunjeni srećom, veseljem, radošću u krugu vaših najmilijih

 

06.09.2016.

TIŠINA

Kad će više taj 10. u rujnu/septembru?

Da barem na 24 sata imamo mir od svih ovih izbornih kampanja, obećanja, laži, ogovaranja, prepričavanja, opanjkavanja, sranja i sranja i sranja.

Znam da nakon 11.9. slijedi još gori period, ko s kim, ko koga, i to će također biti neizdrživo.

Ali, taj dio će i mene koliko toliko interesirat, i znam da ću se nervirat jer će, kao i svaki put, količina izgovorenih notornih gluposti i idiotarija biti ogromna i previše za svakog iole normalnog čovjeka.

Znam izlaz. Jednostavno se maknut od svih mogućih tehničkih novotarija koje će prenositi, interpretirati, analizirati, razglabati, kombinirati, komentirati rezultate izbora.

05.09.2016.

GORI VATRA

London ponovo gori.. baš kao prije 350 godina...

Vjerujem da je bilo spektakularno i baš bih voljela da sam mogla biti tamo u tom trenu...

Vidjeti repliku Londona iz 1666 godine ...

"Prije 350 godina London je proživio jednu od najvećih katastrofa u povijesti grada kada je požar gotovo uništio cijeli grad.

Velika vatra trajala je četiri dana i progutala više od 13.500 kuća i drugih struktura, među njima i staru katedralu. Od 80 000 stanovnika tadašnjeg Londona njih 70 000 ostalo je bez domova.

Nakon te katastrofe u engleskoj se prijestolnici počelo graditi od kamena, a uvedena je i vatrogasna služba.

Na obljetnicu požara jučer je zapaljena golema drvena replika Londona iz 17. stoljeća, a mnoštvo ljudi okupilo se na obali Temze i gledalo kako 120 metara dugu maketu guta plamen."

http://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/foto-video-nestvarna-scena-u-centru-londona-sve-je-u-plamenu-a-stanovnici-odusevljeni/4668689/

04.09.2016.

DOMAĆICA

Za nekoliko dana bit ću domaćica mojoj gošći iz Sarajeva.

Ne znam koja od nas se više veseli danima koji slijede.

Plan obilaska Zagreba i okolice je skoro pa pri kraju.

Hoću li vam pisati o našim skitnjama? I obilascima?

03.09.2016.

ANGELS OF HELL

Fascinira me činjenica kako imam redovnog čitatelja iz Nord-Pas-de-Calais. Bloger nije, ili barem ne znam da ima blog, ali redovno dolazi i prati šta imam za reći.

Redovitost u najmanje dva dolaska dnevno, jednom rano ujutro i drugi put kasno navečer ili noću, da ne daj Bože šta propusti.

Čak štaviše, znam i tko je ta osoba, ona ista koja sa mnom nije progovorila barem pet godina.

Nisam podobna, nisam na dovoljno visokom nivou za komunikaciju, a opet svrbi dovoljno jako i dovoljno često da se dolazi i čita, da se prati, da se gleda i gorljivo iščekuje kad ću šta bubnut ovdje na blogu.

Hajde, više, okani me se!

Nemam ti šta za reć drugo, osim okani me se!

Nađi si drugu zanimaciju. Sve dosad urađeno je i više nego dosta za moj životni vijek. Nemamo mi više ništa zajedničko.

Jednostavno, okani me se!

01.09.2016.

BRAD PITT I JA - 6

Tko je rek'o da nisam bila s Bradom pretprošli tjedan?

Konačno je i to out of closet hahahahah

http://www.jutarnji.hr/spektakli/strane-zvijezde/brad-pitt-za-ljetovanje-odabrao-hrvatsku-slavni-glumac-bezbrizno-prosetao-sibenikom/4661888/

01.09.2016.

STATUS

Iako službeno rješenje još nije došlo, a zasigurno nije k'o đekna, od danas imam status penzionerke :D

I shodno tome, probudih se s (imaginarnim) bolovima u nozi, ruci, gležnju...

A ni kavu nisam popila kako spada... hm...

Od sutra, krećemo pravo penzionerski :D

Prvo kava, pa sve onda ostalo :D :P

<< 09/2016 >>
nedponutosricetpetsub
010203
04050607080910
11121314151617
18192021222324
252627282930

ZUKINIM STOPAMA

Instagram

SVAKAKO PROČITATI

“vAlter Ego“ - naručite svoj primjerak

FERESHTEH ROSHAN: "ANOTHER SKY"
FERESHTEH ROSHAN: "DRUGO NEBO"

ŠEHER HANUMA
OCT 13, 2013
FEB 27, 2013
DRUGO NEBO
SEP 28 ANNO DOMINI
PETAK TRINAESTI.....
DAN TREĆI
DAN
LJUDI
CATHARSIS
PRIJATELJSTVO
MOJA RAJA
FAKTOR IZNENAĐENJA
JOŠ SAM TAMO
KAKO DOĆI DO HRVATSKE
KAKO DOĆI DO HRVATSKE - NASTAVAK
NA KRILIMA OVOG LJETA
GOST A.
IMA LI IŠTA LJEPŠE
BITI NAŠ
NOUVELLE VAGUE – DANCING WITH MYSELF
SKAPINO
2008
KAZNA
KONFERENCIJA
TRG RATNIKA
SARAJEVO
JA
DODIR SVILE
ŠEHERGRAD
409, 410, 411, 412…
ILIDŽA
MAČAK U ČIZMAMA
ZENICA
SUBOTNJE BAKANALIJE
O SARAJEVU
KOKOŠKA
KAO RANI MRAZ
E SAD… DA KRENEM NATRAG?
SIMIN HAN
PROSLAVA UZ SARAJEVSKO
BEZ ODGOVORA
SLIKE
THE VOICE
MILJACKA
THE SARAJEVO HAGGADAH
HABEAS CORPUS
POKLON POD BOROM
BRDO
ĆIRO
ĆIRO 2
ĆIRO 3
PRIČAM
PRIČAM 2
PRIČAM 3
PRIČAM 4
PRIČAM 5
PRIČAM 6
PRIČAM 7
PRIČAM 8
PRIČAM - ODGOVORI
DOČEKUŠA, RAZGOVORUŠA, SIKTERUŠA
THE LIST
PRVI DAN
DAN DRUGI
DAN TREĆI
DAN ČETVRTI
DAN PETI
OBLACI I MEŠTROVIĆ
LJUBAV
SVUDA POĐI U ŠEHER DOĐI
MICHAEL SCHUMACHER vs TIME
MALI OD SCHUMACHERA
24 – DRUGI DIO
KRUG
24 – PRVI DIO vs KUNTA KINTE
DUŠA
ANGELINA JOLIE I JA….
ČETRDESET
PUNA USTA
REPORT
POZDRAV
ZA
RAZGOVORUŠA
INDIJA I DIVOTA PRAŠINE
WALTER, UDAJA,… GROUNDHOG DAY
DAN ŠTIKLI
TEX-MEX STYLE
VOZ
GRAD OD PESKA
MIRIS DUŠE
KOKOŠKA
OD BACHA DO SEVDAHA
ZELENA SI RIJEKA BILA
KESTENI I KOTROMANIĆ
HOR GAZEL
MARATON
ROĐENDANI
TRENUTAK
GODOT I JA
BOGATSTVO 2012
CRTICE IZ NENAPISANOG DNEVNIKA
CRTICE IZ NENAPISANOG DNEVNIKA - 2
CRTICE IZ NENAPISANOG DNEVNIKA - 3
CRTICE IZ NENAPISANOG DNEVNIKA - 4
CRTICE IZ NENAPISANOG DNEVNIKA - 5
CRTICE IZ NENAPISANOG DNEVNIKA - 6
CRTICE IZ NENAPISANOG DNEVNIKA - 7
PET DANA - TUZLA
PET DANA - ZVORNIK
PET DANA – TUZLA (još uvijek)
PET DANA – GORAŽDE
PET DANA – SARAJEVO - ČARŠIJA
PET DANA – SARAJEVO – DOBRINJA – VOGOŠĆA
KIŠA IZNAD SARAJEVA
KIŠA IZNAD SARAJEVA - 2
PODRINJE 7/2013 – FATIMA broj 403
PODRINJE 7/2013 – ZVORNIK I DIVIČ
PODRINJE 7/2013 – SLIKE
PODRINJE 7/2013 – PET MINARETA
PODRINJE 7/2013 – SVADBARSKIM SOKAKOM
CRTA OKO PRAZNINE
SVE NEŠTO PRVO
KLAUSTROFOBIJA
STRADUN NA DRINI
AUGUST I DRINA
MERAK
GDJE JE PROMING
GDJE JE PROMING -2
GDJE JE PROMING -3
TAKSI - 1
TAKSI - 2
TAKSI - 3
TAKSI - 4
TAKSI – 4 a
U ZNAKU BROJA 13
TEBI PRIJATELJICE MOJA
NE DAJ DA TE DIRA
NE DAJ DA TE DIRA - 2
NE DAJ DA TE DIRA - 3
NE DAJ DA TE DIRA - 4
NE DAJ DA TE DIRA - 5
NE DAJ DA TE DIRA - 6
OGLEDALO GODINA
OGLEDALO GODINA - 2
OGLEDALO GODINA - 3
OGLEDALO GODINA - 4
I TAKO.....
KIŠOBRAN, DUKSERICA, ŠEHER HANUMA
KIŠOBRAN, DUKSERICA, ŠEHER HANUMA -2
KIŠOBRAN, DUKSERICA, ŠEHER HANUMA -3
KIŠOBRAN, DUKSERICA, ŠEHER HANUMA -4
KIŠOBRAN, DUKSERICA, ŠEHER HANUMA -5
KIŠOBRAN, DUKSERICA, ŠEHER HANUMA -6
IMA NEKA TAJNA VEZA
IMA NEKA TAJNA VEZA - 2
IMA NEKA TAJNA VEZA - 3
IMA NEKA TAJNA VEZA – 3a
IMA NEKA TAJNA VEZA – 4
PUN PJAT
PUN PJAT - 2
PUN PJAT - 3
PUN PJAT - 4
AL TEBE VOLEM... TO JE FAKAT.....
AL TEBE VOLEM... TO JE FAKAT.... - 2
AL TEBE VOLEM... TO JE FAKAT..... - 3
TURNEJA BROJ JEDAN
TURNEJA BROJ DVA
TURNEJA BROJ TRI
DAN BEZ KRAJA
O UMJETNOSTI I MLADOSTI
GALEBOVI
TURNEJA BROJ ČETIRI
TURNEJA BROJ ČETIRI -2
LJETO I DUGI RUKAV
NERAZLIVENE BOJE
IVO ANDRIĆ, ENES KARIĆ I PENELOPE CRUZ
GLAS
KAKO SE OPET (NISAM) UDALA :D
SARAJEVO GREEN DESIGN BIENNALE
GRBAVICA
ANDRIĆU U POHODE
ANDRIĆU U POHODE - 2
ANDRIĆU U POHODE - 3
ANDRIĆU U POHODE - 4
ANDRIĆU U POHODE - 5
BRAD PITT I JA
BRAD PITT I JA - 2
BRAD PITT I JA - 3
BRAD PITT I JA - 4
BRAD PITT I JA - 5
ŠETNJA ZAGREBOM
ŠETNJA SAMOBOROM
ŠETNJA HRVATSKIM ZAGORJEM
ŠETNJA HRVATSKIM ZAGORJEM - 2
SVUDA POĐI, KUĆI DOĐI
SVUDA POĐI, KUĆI DOĐI - 2
BLOGERSKA TURNEJA
BLOGERSKA TURNEJA - 2
BLOGERSKA TURNEJA - 3
BLOGERSKA TURNEJA - 4
OD BACHA DO SEVDAHA
OD BACHA DO SEVDAHA - ŠUGAMAN
OD BACHA DO SEVDAHA – POKONDIRENE TIKVE
OD BACHA DO SEVDAHA – KELJIN MUZEJ
OD BACHA DO SEVDAHA - KULTURA
OD BACHA DO SEVDAHA - CURRY
FINILI SU MARE BALI
GLUHO KOLO
MEETING POINT
TURNEJA 2018
TURNEJA 2018 - 2
TURNEJA 2018 - 3
TURNEJA 2018 - 4
TURNEJA 2018 - 5
TURNEJA 2018 - 6
SEVDAH

SVETOM SMO SE RASIPALI K'O ĐERDANI .free counters
Whirling Dervish





website counter


BROJAC POSJETA
1018699